Što je zajedničko ugroženim životinjama i matematici?

Iako se na prvu čini nepovezivo, ugrožene životinje, kao što je bengalski tigar ili zelena kornjača te matematiku, povezuje studija koji su proveli znanstvenici sa sveučilišta na jugu Danske (University od Southern Denmark). Ove prekrasne životinje danas su na rubu izumiranja te su klasificirane kao ugrožene vrste, uglavnom kao posljedica globalnog zatopljenja i ljudskog djelovanja.

Budući da se rizik izumiranja razlikuje od vrste do vrste, ovisno o tome na koji način se pojedina vrsta razmnožava i koliko dugo svaka jedinka živi, razumijevanje dinamike opstanka i reprodukcije je od izuzetne važnosti. Također, dodatno znanje i razumijevanje ove problematike može pomoći u spašavanju ugroženih vrsta koje su na rubu izumiranja.

Matematički i statistički modeli za bolje razumijevanje ugroženih vrsta

Razni matematički i statistički modeli postali su moćan alat koji bi mogao objasniti dinamiku opstanka i reprodukcije pojedinih vrsta. Isto tako, sve prethodno prikupljene informacije pomoću kojih znanstvenici razvijaju Spin Palace casino app modele, ključni su kako bi se točno predvidjela sudbina svih populacija u prirodi.

Model koji previše pojednostavlja opstanak i reprodukciju može stvoriti lažnu iluziju da pojedina populacija raste, a u stvari odumire. Ovu studiju proveo je prof. Fernando Colchero te je njegov rad objavljen u znanstvenom časopisu Ecology Letters. Razvijeni su i istraživani stohastički modeli populacija koji predviđaju na koji način bi se, npr. ugrožena vrsta, mijenjala s vremenom.

Ovi modeli uključuju matematičke faktore koji opisuju kako okolina, brzina opstanka i reprodukcije određuju veličinu populacije i njezin rast. Međutim, bilo je potrebno primijeniti neke pretpostavke. Prva pretpostavka bila je da su opstanak i reprodukcija konstantni kroz godine te da je veći opstanak povezan s reprodukcijom u svim dobnim skupinama unutar jedne vrste.

U studiji su se koristile mnoge matematičke metode kao što su statistika, derivacije i razne simulacije podataka dobivenih od populacija 24 različite vrste kralješnjaka koji žive u divljini. Rezultat studije je poboljšani model te točnije predviđen rast populacije pojedine vrste.